Iako je ljudska anatomija ostala uglavnom nepromijenjena tisućljećima, atletske performanse dosežu razine koje su bile nezamislive prije samo nekoliko desetljeća. Gdje završava čista priprema, a gdje počinje nepravedna prednost?

Granice ljudskog potencijala neprestano se pomiču. Vodeći stručnjak za sportsku medicinu dr. Jiří Dostal raspravlja o fenomenu dopinga, njegovoj političkoj pozadini, mitovima koji okružuju dodatke prehrani i poznatim skandalima.

Tko je dr. Jiří Dostal?

Dr. Jiří Dostal je glavni liječnik sportske fiziologije i suosnivač Instituta za sportsku medicinu (osnovanog 2011.), koji je jedan od specijaliziranih centara za sportsku medicinu u Češkoj Republici.

Diplomirao je na 2. medicinskom fakultetu Sveučilišta Karlo i studirao menadžment na MCE u Bruxellesu. Posjeduje certifikat iz interne medicine i stekao je profesionalno iskustvo u vrhunskim kliničkim ustanovama, kao što su Nemocnice Na Homolce i IKEM, kao i na poziciji voditelja zdravstvene ustanove.

U svojoj praksi specijaliziran je za elitne sportove, ekstremne performanse i probleme nedovoljne performanse.

Što je doping i zašto ga demoniziramo?

S pravnog stajališta, Svjetska antidopinška agencija (WADA) jasno definira doping: uključuje upotrebu tvari ili metoda navedenih na popisu zabranjenih tvari. Sve izvan ovog popisa formalno je dopušteno. Ciljevi dopinga razlikuju se ovisno o sportu: može ciljati na povećanje snage, izdržljivosti, eksplozivnosti ili ubrzani oporavak.

Međutim, neke se tvari demoniziraju u javnosti bez dubljeg razumijevanja fiziologije. Primjer je eritropoetin (EPO), metoda iz kategorije manipulacije krvlju. „Primjena EPO-a možda čak neće ni poboljšati performanse kod sportaša izdržljivosti,“ upozorava dr. Dostal. EPO djeluje samo ako je ograničavajući faktor za sportaševu izvedbu isporuka kisika. Ako se sportaš bori s ekonomičnošću kretanja ili iskorištenjem kisika u mišićima, čak ni transfuzije neće pomoći.

Slična dvosmislenost postoji i s uobičajenim lijekovima. Čisti jednokomponentni lijekovi protiv bolova (ibuprofen, aspirin) su dopušteni, ali njihove kombinacije sa stimulansima predstavljaju rizike.

Također pročitajte: Kako dozirati i koristiti kofein

Mit o vitaminu C

Moderna znanost nudi iznenađujuće uvide u uobičajene dodatke prehrani. Dok su elektrolitski napitci ili gelovi renomiranih proizvođača sigurni, široko korišteni vitamin C paradoksalno može ometati učinke treninga.

„Nekoliko studija je nedvosmisleno pokazalo usporavanje oporavka nakon primjene vitamina C zbog ekstremnog smanjenja slobodnih radikala.“ objašnjava liječnik. Slobodni radikali su neophodni nakon treninga jer potiču popravak proteina i regeneraciju mišića. Njihovo umjetno suzbijanje usporava taj prirodni proces.

Tržište dodataka prehrani također krije značajan rizik od kontaminacije. Studije pokazuju da 10 do 15% dodataka prehrani sadrži zabranjene tvari koje nisu navedene na etiketi. Stoga u svijetu sporta vrijedi skeptično pravilo: dodaci prehrani često ne sadrže ono što od njih očekujete, već ono što ne očekujete.

Tehnološka hipoksija u odnosu na genetiku

Rasprave se često vrte oko šatora koji simuliraju okruženja na velikim nadmorskim visinama (hipoksija). Prema pravilima WADA-e, to ne predstavlja doping, ali njegove stvarne koristi teško je dokazati. Hipoksična stimulacija je toliko složen proces da standardni krvni testovi ne mogu utvrditi je li šator bio učinkovit. Visoko specijalizirana metoda tzv. thbMass je potreban, a provodi ga Institut za sportsku medicinu u Češkoj Republici.

Suprotno tome, genetske prednosti, poput onih koje se vide kod jamajčanskih sprintera ili kenijskih trkača, ne mogu se smatrati nepravednim. One su prirodna evolucija vrste u određenom području u kombinaciji s dobro razvijenim nacionalnim sustavom za identifikaciju i razvoj talenata.

Opširnije: Olympiatoppen poduzima akciju nakon Sivert Bakkenove smrti

Politika, biznis i potraga za prošlošću

Posljednjih godina svjedočili smo masovnom oduzimanju medalja i retroaktivnim diskvalifikacijama. Prema dr. Dostalu, doping je postao političko sredstvo u borbi između sila, što je dokazano sveobuhvatnim kažnjavanjem ruskih sportaša i kasnijim hakerskim napadima koji su otkrili neregularne biološke putovnice zapadnih sportaša.

Dok je u Rusiji ili bivšem NDR-u doping bio dio državno kontroliranog sustava, takvi pokazatelji nedostaju na Zapadu. Ipak, liječnik ne gaji iluzije da su zapadni sportovi potpuno čisti. Ponovno testiranje uzoraka od prije pet godina pokazuje tehnološki napredak u medicini, ali iz perspektive WADA-e, to je više marketinški alat za snagu. Napori da se izbrišu povijesni zapisi (npr. Jarmila Kratochvílová) označavaju se kao čista politika.

Također pročitajte: Sumnja na doping nakon što je skijaška zvijezda osvojila zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu

Budućnost

Iako se čini da su laboratoriji uvijek korak ispred regulatora, elitni sportovi danas su vjerojatno čišći nego u prošlosti. Svjetski rekordi se više ne ruše tako dramatično kao 1980-ih. Ekonomski i društveni čimbenici sada play značajnu ulogu u borbi protiv dopinga:

• Stroge kaznene mjere WADA-e i statističko praćenje putem bioloških putovnica.
• Beskompromisan stav sponzora koji ne žele izgubiti kredibilitet i uključiti klauzule o raskidu u ugovore.
• Ekstremni financijski teret sofisticiranog dopinga.
• Društveno isključivanje osuđenih sportaša u medijima.

Međutim, prava opasnost se pomaknula negdje drugdje. Dok su profesionalci pod lupom, amaterski i hobi sportovi doživljavaju ogroman i nekontroliran porast dopinga, što predstavlja značajan zdravstveni rizik.

Ikone pod sjenom sumnje

Kada se promatraju konkretni slučajevi, ne može se zanemariti Lance Armstrong, čije je sustavno dopiranje (mješavina hormona rasta, kortikosteroida, anaboličkih steroida i EPO-a) detaljno opisano u dokumentarcu. The Armstrong Lie.

Situacija je složenija za najbržeg čovjeka na planetu, Usaina Bolta. Iako je prema antidopinškim pravilima i dalje čist, moralna pitanja ostaju. Bolt je bio pod skrbi stručnjaka koji je koristio tvari na rubu pravila, koje su naizmjenično bile zabranjene i dopuštene. Za Međunarodnu atletsku federaciju (IAAF), međutim, Bolt je toliko ključna ikona za popularizaciju sporta da bi svaka potencijalna osuda imala kobne posljedice za cijelu sportsku industriju.

Kriminal i sive zone uvijek će biti korak ispred pravila; međutim, cilj je osigurati da ta prednost ne bude ogromna.